10.06.2020. - u Nacionalnom Svetištu "Sv. Josipa" slavljena je sveta misa povodom obilježavanja 333. obljetnice nebeskog zaštitnika Domovine Hrvatske. Godine 1687. tadašnji hravatski sabor izabrao je na svojoj redovnoj sjednici sv. Josipa za svoga zaštitnika. Sv. misu predvodio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, sa brojnim svećenicima predvođenih našim dekanom, preč. Draženom Karačićem i msgr. Antunom Sente 2, rektorom svetišta. Crkva je bila ugodno popunjena, a svečanost su uveličali vatrogasci DVD- Zabok, sa svojim orkestrom.

 

03.06.2020. - organizirali smo i vrijedno izvršili akciju čišćenja sa sjeverne strane Župne crkve "sv. Franjo Ksaverski" na Švarči u park šumi. Očistili smo smeće, izrasline bagrema i granje te spalili na parkiralištu. Radna akcija je započela u 16,00 sati, a završila u 19,00 sati.

 

23.05.2020. - na 100. obljetnicu smrti feldmaršala Svetozara Borojevića, posjetili smo njegovu rodnu kuću u Mečečanima na putu od Petrinje prema Hrvatskoj Kostajnici i zajedno sa Braćom družbe Hrvatskog zmaja - Zmajski stol iz Karlovca i Karlovačkom građanskom gardom, poklonili se ovom velikom i slavnom voskovođi iz razdoblja Austo-ugarske monarhije. Svetozar je rođen 2. prosinca 1856. godine u ovom selu gdje je završio i osnovno obrazovanje. Daljnje školovanje nastavio je u Monarhiji od Sremske Kamenice, Graza do Pečuha, gdje je stupio na službu u 52. ugarsku pukovniju kao kadet, a stječe i časnički čin poručnika. Prva svoja ratna iskustva stječe u okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine. U 1. svj. ratu, Borojević je u Karpatima, u sastavu 4 vojske AUM, gdje uspješno sprječava prodor Rusa u Mađarsku. Ovdje stječe veliku slavu, a Mađari ga smatraju svojim braniteljem. Po ulasku Italije u rat, kap. Borojevića premještaju na Sočanski front 1915. g. koji on uspješno brani. Strategija Talijana je bila prodrijeti prema Trstu. U 11 talijanskih ofenziva, smišljenom taktičkom odvažnošću i lukavstvom, sprječava prodor talijanske vojske prema Trstu i odbacije ih na rijeku Pjave, u dubinu Talijanskog teritorija. Ovdje je unaprijeđen u generala i brani široki front prema Sloveniji. U svim motivacijskim govorima sa vojnicima koje redovno obilazi na bojišnici, ističe svoje hrvatsko porijeklo. Po završetku rata, njegova se vojska uredno povlači sa bojišnice, a on dobiva najviši čin u Monarhiji, čin feldmaršala - adekvatno "stožerni general" u HV.  FML Borojević je vojskovođa bez izgubljene bitke, a završetkom rata i raspadom AU monarhije, prestaje i njegova vojna karijera. Odbačen od hrvatske domovine, živi u siromaštvu sa suprugom u Klagenfurtu, a umire 23. svibnja 1920. godine. Njegovi borci i časnici sakupili su sredstva i kupili mu grobno mjesto u Arkadama Bečkog groblja, gdje se i sada nalazi. U doba slave i rata mnogi gradovi su ga imenovali za počasnog građanina i to: Petrinja, Ljubljana, Košice, Sl. Brod, Požega, Varaždin, Rijeka, Sinj, Koprivnica, Karlovac, Osijek, Bjelovar i Zagreb. FML Borojevića je krasila upornost, talent i privrženost vojnom pozivu, a bio je najpoznatiji vojskovođa u 1. svj. ratu, jedan od najvećih hrvatskih vojnih umova, od anonimnog dječaka sa Banovine do ravnog svome caru. Neka mu je vječna slava i hvala. Na povratku smo posjetili povijesna mjesta na trasi kretanja i to: "Banov kamen" koji su postavili pripadnici 1. banijske pukovnije bana, a tada baruna Josipa Jelačića, prilikom izgradnje ceste od Petrinje do Gline. Posjetili smo i poznatu crkvu M.B. Snježne u Gori, koja je u Domovinskom ratu bila sravnjena sa zemljom te spomen obilježje u Brionima gdje je potpisana predaja 21. kordunaškog korpusa u Domovinskom ratu.

 

21.05.2020. u Organizacijskom odboru na čelu sa predsjednikom, g. Markom Vukovićem, na sastanku u povodu održavanja tradicionalnog "18. međunarodnog susreta starobnih vojnih vozila u R. Hrvatskoj", koji se trebao održati 30.svibnja ove godine, odgođen je i premješten za jesenji rok. Temeljem preporuke Kriznog stožera CZ KŽ, odluka je jednoglasno donešena, a "18. susret" ćemo održati 5. rujna 2020. g., ali sa smanjenim programom i trasom promotivne vožnje. Iskreno se nadamo kako će naši sudionici shvatiti ozbiljnost situacije i pridružiti nam se na jesen.

 

30.04.2020. - na današnji dan prije 349 godina, 30.04.1671. godine, ob devete ure smaknuti su odsjecanjem glave hrvatski ban Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan u Bečkom Novigradu, zbog sramne presude o pobuni protiv habsburške vlasti. Zajedno sa mađarskim velikašima ustali su protiv apsolutizma austo-ugarskog cara Leopolda I, nakon nepravedno potpisanog Vašvarskog mira 1664. g. između Beča i Osmanlija, a bez nazočnosti i protiv volje hrvatskog i ugarskog plemstva. Sve što su Hrvati i Mađari povratili od turske najezde prema Beču, tim mirom su izgubili. Sve je to dovelo do nezadovoljstva hrvatsko-ugarskog plemstva i njihovog otpora carskoj vlasti, a što je rezultiralo njihovom zatočeništvu i smaknućem na zgražanje čitave ondašnje Europe. Za nas Karlovčane postoji posebna empatija prema tim velikanima naše povijesti, jer su oni ovdje na našem prostoru ostavili duboke tragove i tu imali svoj dom. Sa osobitim poštovanjem i zahvalnošću prisjećamo se ovih hrvatskih velikana. A povratak njihovih zemnih ostataka iz Bečkog Novigrada 1919. godine u Zagrebačku prvostolnicu, prije 101 godinu, prisjećamo se odajući počast i vječnu zahvalu, jer su ostavili duboki trag u našoj povijesti kao prvi borci za nacionalno oslobađanje hrvatskih krajeva od tuđinske vlasti.