25.01.2022. - u Knjižnici za mlade, organizirali smo obilježavanje 29. obljetnice VRO "Gusar - Maslenica", a prigodno predavanje održali su gen.puk. Mladen Fuzul i brig.gen. Ivan Raos, sudionici ove operacije. Sudionici na predavanju, a bilo ih je oko 30, sa zanimanjem su pratili izlaganje i interesirali se oko provođenja operacije. Gen.puk. M. Fuzul na zanimljiv i interesantan način iznosio je tijek operacije sa nizom detalja kojih se prisjetio i osobno ih doživio. Ova operacija je pokazala sposobnost Hrvatske vojske za uspješno vođenje ovakvih složenih borbenih aktivnosti s obzirom kako smo vojsku stvarali od nule. Ovdje je prvi puta primijenjena intergranska organizacija kooperativnosti HRM, HRZ i PZO i H KoV-e. Operacija započinje 22.01.1993. g., traje 72 sata i u ustavnopravni poredak R. Hrvatske vraćeno je 92 km kvadratna nekada okupiranog prostora. Otklonjena je neposredna opasnost za grad Zadar, spojen je ponovo jug i Dalmacija R. Hrvatske, ostvaren je glavni cilj operacije. Oslobođen je zadarski aerodrom u Zemuniku, oslobođena je HE "Peruća", a Specijalna policija prodorom na M. Alan i Tulove grede, stavlja pod kontrolu Obrovac, Benkovac i komunikaciju za Gračac. Napadna operacija izvedena je u 5 smjerova, a pravilnim korištenjem naših snaga, gardijskih brigada, pričuve i domobrana, stečena su iskustva za daljnje planiranje sličnih operacija. Prvi puta u HV primijenjen je helikopterski desant. U očajničkom potezu, neprijatelj minira HE "Peruču" 27.01.93. g., ali plan ne uspijeva pa HV oslobađa hidrocentralu i stavlja ju pod svoju kontrolu. U operaciji je poginulo 127 branitelja, a ranjeno je 158 branitelja. U Masleničkom ždrilu postavljeni su pontoni kojima se povezuje komunikacija sa Dalmacijom i jugom Hrvatske. Operacija je pokazala sposobnost HV za daljnja oslobađanja okupiranih prostora. Za ovo predavanje izložili smo dio ratnih fotografija i jedan dokumentarni fil iz naše bogate arhive.

 

14.01.2022. - u Ozlju smo organizirali obilježavanje "30. obljetnice Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske". Pomogli su nam grad Ozalj, HGZ, učenici OŠ "Slava Raškaj" i Zavičajni muzej Ozalj. Priredbu je otvorio uz evociranje uspomena iz razdoblja Domovinskog rata, gen. zbora Pavao Miljavac, predsjednik HGZ. Učenici OŠ "Slava Raškaj" pripremili su prigodni program, a nastupili su i polaznici Glazbene škole u Ozlju sa svojim muzičkim programom. Županica KŽ, gđa. Martina Furdek Hajdin, biranim je riječima evocirala uspomene na branitelje i njihovoj žrtvi za stvaranje Domovine. Recitalom, prigodnim literalnim sastavom i pjesmom, učenici su nas podsjetili na stvaranje  i osamostaljenje R. Hrvatske. Gđa. Lidija Bošnjak, gradonačelnica Ozlja, posebno se obratila učenicima koji bi trebali nastaviti sa ovakvim sjećanjima, uz stjecanje novih znanja i kasnije izgradnjom Domovine te ostankom u svom kraju. Predstavljeno je i niz autentičnih dokumentarnih filmova iz bogate arhive PP "KPV ZNG-91." o Domovinskom ratu. Nakon ovoga programa, sudionici ove priredbe posjetili su i našu izložbu u sastavu Zavičajnog muzeja. Pored predstavnika raznih udruga iz Domovinskog rata, sudjelovali su još i načelnik PU Klc., članovi ZS Klc. DBHZ, predstavnici grada Ozlja, gosti iz Rijeke i Metlike, te roditelji učenika. Program je vodio g. Stjepan Bezjak, kustos Muzeja. Gosti, učenici i domaćini bili su zadovoljni ovim programom, dokumentarnim filmovima i izložbom, te su puni utisaka napustili Stari grad Ozalj. Zahvaljujemo se DBHZ na dodijeljenom prostoru u Starom gradu. Posjetili smo i Spomen sobu branitelja ozaljskog kraja u gradskoj upravi grada Ozlja. Cijelo vrijeme pratili smo i pridržavali se preporučenih epidemioloških mjera.

 

09.01.2022. -  uključujemo se u 13. hodočašće za Gvozdansko. Sve je počelo 1999. g. na inicijativu g. Damira Borovčaka. Ovdje se 1578. g. odvijalo hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora. Na inicijativu g. Borovčaka, uključuje se i mještanin, g. Josip Grabarević, čiji su roditelji i sestra ubijeni i spaljeni na Božić 1991. g. u kući nedaleko spomen obilježja, od strane pobunjenih Srba. Isto tako, 55 mještana ovoga sela pogubljeno je na Božić 1941. g. od susjeda sa partizanskim oznakama. Povijest se zaista poigrala sa ovim prostorom. Vraćamo se na 1577. g. kada je 09. rujna počela peta i posljednja opsada utvrde od strane Osmanlijskih osvajača, koju brani 50 banskih vojnika i 4 kapetana sa 250 pripadnika posade sa obitelji. Na sam Božić, 25.12.1577. g. Ferhad-paša po treći put nudi preostalim braniteljima časnu predaju utvrde. Odbili su riječima: "Kako će nam to budući naraštaji oprostiti!" I Božić su preživjeli, a utvrdu nisu predali. Preostalih tridesetak branitelja odoljevalo je sve do noći 12./13. siječnja 1578. g. Tu je noć osmanlijski zapisničar zapisao: "Toliko je hladno pa se i nepokriveni konji čak uz vatru smrzavaju, a iz šume dopiru sablasni zvuci stabala koja pucaju od studeni." Iste noći branitelji ostaju bez ogrijeva i zadnje se vatre u utvrdi gase. U cik zore započinje napad Osmanlija, ali bez otpora branitelja. Ulaskom u utvrdu, nalaze ih smrznute, otvorenih očiju na bedemu. Potresen viđenim, Ferhad-paša iz poštovanja naređuje pokop po katoličkom obredu uz sve vojne počasti. Današnju sv. misu predvodio je msgr. Joze Radoš, biskup varaždinski sa msgr. Vladom Košićem, biskupom sisačkim i domaćim svećenicima. Program polaganja vijenaca i paljenja svijeća vodio je g. Ivica Matošević, braniteljske udruge grada Zagreba. Ispred ministra branitelja i podpredsjednika vlade R. Hrvatske, vijenac i svijeću položio je izaslanik, gen. zbora Josip Lucić sa grupom generala iz HGZ-a i uz nazočnost braniteljskih udruga. Vijence su još položili i upalili svijeća g. Ivica Celjak, župan SMŽ, izaslanstvo općine Dvor i predstavnici Hrvatskog domobrana. Svi ostali koji su željeli, imali su priliku upaliti svijeću za poginule branitelje kroz povijest. O stvaranju ovoga spomen obilježja 1999. g. i začetku hodočašća evocirao je g. Damir Borovčak, povjesničar i autor knjige o junacima Gvozdanskog. Dan je bio hladan, ali naša srca toplo su kucala za naše junake kroz povijest.

 

30.12.2021. - na Turnju smo obilježili 30. obljetnicu pogibije TV izvjestitelja i novinara Živka Krstičevića, koji je na današnji dan izgubio život prenoseći istinu o Domovinskom ratu na ovim prostorima u svijet. O Živku je evocirao uspomene i ratne doživljaje g. Žarko Plevnik, predsjednik društva ratnih izvjestitelja i novinara iz razdoblja Domovinskog rata, a svoje uspomene i doživljaje evocirali su i gđa. Željka Pulez, novinarka "Karlovačkog tjednika" i g. Ivica Sertić, tehničar "Radio Karlovca" iz razdoblja Domovinskog rata sa kojima se Živko družio prije pogibije. Kako je od svih sudionika napomenuto, Živko je snimio i svoju smrt, naime na posljednjim kadrovima njegove kamere, točno se čuje momenat doleta mine MB-120 mm, eksplozija i vidi se momenat njegova pogotka i pada na cestu pored ograde kuće iz koje je trenutak ranije izašao. Nakon evociranja uspomena, upalili smo lampione na spomen obilježju i obišli mjesto pogibije na cesti. Donijeta je odluka kako ćemo pokušati postaviti prigodnu spomen ploču na cesti gdje je i poginuo Živko.

 

18.12.2021. - naš već tradicionalni završni izlet danas smo isplanirali i proveli u Novigradu na Dobri. Pored druženja i opuštanja, isplanirali smo upoznavanje ovoga kraja uz topografiju, čitanje zemljovida, orijentacija u nepoznatom prostoru i sravnavanje zemljovida sa terenom koji posjećujemo. Tako smo upoznali jedan novi zanimljiv prostor, družili se sa jednim psom Đomijem i opuštali se na zubatom suncu koje je danas iznimno prekrasno. Dan je hladan, sunčan i brzo je prošao uz naše aktivnosti. Dogovorili smo još ovakvih aktivnosti u narednom razdoblju, a iskreno se nadamo kako će i pandemija polako nestajati. Svim našim članovima, suradnicima i donatorima želimo sretan Božić, rođenje Isusovo, ugodne, mirne i sretne božične blagdane kao i uspješnu i zdravu novu 2022. godinu.