21.12.2024. - na prvi dan zime ove godine, sudjelovali smo na otvaranju Zmajske planinarske staze do frankopanskog Skrada na Korani u suradnji sa Centrom za istraživanje i ekspedicionizam "Braća Seljan" i Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja, Zmajski stolu Karlovcu". Okupili smo se na Korani kod restorana "Lana Korana" i kao prava ekspedicija pod vodstvom predsjednika Mladena Kuke, krenuli do Krnjaka. Ovdje nas dočekuje Tomislav Beronić, vrsni poznavatelj glagoljice, sa svojom ekipom i dalje krećemo do Ponorca, zaseok Vujaškovići, gdje nas zmajski brat Tomislav Beronić upoznaje sa povijesnim događajima iz davne prošlosti. Na ovim je prostorima bila Rimska nekropola, što svjedoče još uvijek razni artefakti iz toga razdoblja kao nadgrobne ploče rimskih sarkofaga. U doba srednjeg vijeka ovdje je bila Gorička županija i Glagoljaški kraj sa do sada četiri otkrivene crkve iz toga razdoblja; župna crkva sv. Lovre u samoj utvrdi, Skrad na Korani, crkva sv. Vida u Velikoj Crkvini, crkva sv. Jurja u Mateškom Selu i crkva sv. Ivana u Maloj Crkvini. Ovdje je i pravoslavna crkva sv. Đurađa, kad su ovaj kraj naselili Pravoslavni doseljenici za vrijeme Marije Terezije. Laganim hodom po lijepom sunčanom vremenu dolazimo i do stare frankopanske utvrde Skrad na Korani, za ono vrijeme vrlo impozantne veličine sa tri nivoa skladne gradnje i to na vrhu, kota 420 mNV, sa 108 m dubokim kanjonom Korane, nalazio se rezidencijalni dio za smještaj plemstva, ispod je vojni dio za smještaj osiguranja, straže i posluge te treći najniži dio sa smještajnim dijelom posluge, puka koji je moga živjeti u ovom prostoru, stražarnicama, ulaznom kapijom i gospodarskim zgradama. U starim listinama spominje se knez Stjepan Frankopan kao prvi vlasnik ovoga zdanja. Povijesno nam to objašnjava zmajski brat Tomislav i uz kraće razgledavanje impozantne utvrde, a njen shematski dio nacrtao je g. Zdravko Novosel, obilazimo ruševine i spuštamo se do ulaznog dijela utvrde. Frankopani su ovim zdanjem vladali sve do poznate pobune obitelji Zrinski i Frankopan 1670. g. Nakon kraće orijentacije, krećemo se prema našim vozilima u zaseok Vujaškovići. Ustrojavamo kolonu i krećemo za Vojnić, gdje nas dočekuje poznati ugostitelj "Kum" i časti objedom. U mjestu Donji Budački, postavili smo lampione na spomen-obilježje za poginule naše policijske službenike koji su dočekani u zasjedi i likvidirani od strane srpskih pobunjenika 4. kolovoza 1991. g. Nakon ugodnog i lijepog druženja, podijeljena su nam Priznanja na glagoljici za uspomenu na današnju aktivnost i sudjelovanje u ovom povijesnom poduhvatu. Danas smo puno naučili iz naše davne povijesti sa zadaćom očuvanja i sjećanja na naše davne pretke koji su se i u ono vrijeme borili za opstojnost na ovim prostorima kako bi mi danas živjeli u miru i skladu. Zahvaljujemo predsjedniku CEIK-a i DBHZ, g. Mladenu Kuki na ovako lijepo, poučno i korisno provedenom danu.

15.12.2024. - već tradicionalno od 2009. g. donosimo Betlehemsko svjetlo u naš karlovački dekanat. Danas smo u konkatedrali blaženog Alojzija Stepinca, u Zagrebu, izuzeli smo Betlehemsko svjetlo koje su Hrvatski Izviđači donijeli iz Austrije a danas u pratnji g. Gordana Jandrokovića, predsjednika hrvatskog sabora i kanonika msgr. Zlatka Korena, rektora zagrebačke katedrale, izviđači su Betlehemsko svjetlo unijeli u molitveni prostor blaženog A. Stepinca. Svetu misu koncelebrirao je vlč. dr. Jakov Rađa i osvrnuo se na današnju nedjelju radosti. Tako je i ovogodišnje geslo BS: "neka radost u nama probudi iščekivanje i dolazak Božjega sina, spasitelje i otkupitelja". Po uzimanju BS posjetili smo i našeg starog znanca i podupiratelja, msgr. Ferdinanda Vražića u Domu umirovljenih svećenika "sv. Josipa" na Kaptolu, te se zadržali u ugodnom razgovoru. Sa nama su bili i naša članica Đurđica sa svojim ocem g. Jurom Fruk iz Svetog Ivana Zeline. Betlehemsko svjetlo smo večeras odnijeli u dekanat i Nacionalno svetište sv. Josipa na Dubovcu, te ga prenijeli rektoru i dekanu, msgr. Antuni Senti. BS će se dalje širiti po karlovačkim župama i na Badnjak osvjetljavati naše obitelji i naša srca u Badnjoj noći.

27.11.2024. - u prostoru Muzeja Domovinskog rata na Turnju, sudjelovali smo na predstavljanju nove knjige autora admirala Davora Domazeta Loše - "Uzvišena civilizacija ili Glagoljica sidro hrvatskog identiteta". Admiral Domazet, poznati vojni strateg i publicist u svojoj novoj knjizi otkriva dublje slojeve hrvatskog povijesnog identiteta kroz prizmu Ilira ili glagoljice, kao temeljnih elemenata hrvatske nacije. Godinama i stoljećima iz naraštaja u naraštaj Hrvati su odgajani i školovani na izvorima "naučnog neznanja", što nas je dovelo u stanje kako nam ništa nije jasno. Nama Hrvatima nije jasno da Hrvati nisu došli notkud, ni iz Perzije a ponajmanje iza Karpata. nije nam jasno da smo potomci Ilira i kako smo oduvijek tu, kako se u narodu kaže: otkad je svijeta i vijeka". Ova je knjiga razobličila to "naučno neznanje". Uz dinamično izlaganje i punu dvoranu sudionika, admiral nas je zaintrigirao svojom novom teorijom, kako o Ilirima, tako i o glagoljici čiji je tvorac sv. Jeronim.